﻿APOSTOLO.
2.
Pentekoste tomanai, Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara kapu kwapunaimo gekoukouto. Pentekoste ganina gagala imaima (50), Pasova velekwana tomana na pene vogomai etoma. 
Ne atilovana noowane agi kamuna ta kuluna kupa na emarigoto, getanu-kouto numana aona maparana evega-vonuato. 
Ne noowane kalova maera vetaira gemarigowai gegitarato. Vokalova maera gemarigoto, ira kwapurakwapura repara kukurai gemoleto. 
Ne ira maparara Veaga Palaguna na evega-vonurato, ne karo irauirau ai gekilato, Veaga Palaguna na evenirato gelegelenai. 
Votomanai Iuda talimara, Palagu kalina na gekaliwai talimara, tanopara kapura maparara na gevogomaito, Ierusalemai getaluwai. 
Vokulu gekamonagiato aonai, taunilimalima gutuma gegalu-kavito. Nugara geparato, kwalana ira kwapurakwapura na Iesu gevega-taunataunaawai talimara gekamonagirato geraka-kouto talimara geria karo ai gekilawai. 
Ira gevevega-kali-rakavato e geaovoaovoto, negetiwato, “E gekilakilana talimara e Galileia talimara, ei? 
Arigi rauparai ita kwapurakwapura gera karo ai gekilana takamonagirana? 
Ita reketana Patia talimara, reketa Media talimara e Elam talimara. Reketana Mesopotamia, Iudea e Kapadokia na, reketana Pontas na e Asia na, 
Frikia e Pamfilia na, Aikupito e Kureni lagana Libia tanora na, e mareketa Roma na tavogomaito, 
Iuda talimara, e ati Iuda talimara Iuda gera aliruputali gegapi-rageato talimara; e ita reketa Krete e Arabia talimara. Na ita maparara na takamonagirana ita kwapurakwapura gera karo ai Palagu na kala kamura iraura vagira ekalarawai gekilagi-matagairana.” 
Maparara nugara geparato e maaovoaovora matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Ekala ganina rakagau?” 
Na talima reketana na gevegarevegare-agirato, negetiwato, “Etalima e pege niu-rakava.” 
Ne Petero apostolo gagalana kwapuna (11) ria geruga-itito, e karona evega-kamuato, ne vokoukou talimara evopata-venirato, netiwato, “Iuda talimami e Ierusalemai gotaluna talimami maparami, pio kamonagi namanama, ekala ganina gemi ana kilagi-matagaia. 
Etalima e ati pege niu rakava, gomi gotugamagina vetaina. E amoamo roea ora gauna 9 koloko. 
Na etoma Ioela, peroveta talimana, na ekilagi-kuneato vetainai ematagaina, netiwato, 
‘Palagu ekilana: Toma ikarai au Palaguku pana popo-rigoa taunilimalima maparara atarai. Ne natumi melora e vavinera pia peroveta, gemi malaga valigu pia mata-vanagi, e velepara e logeapara pia nivi. 
Pa, votoma au geku vetugunagi marura e garera atarai au Palaguku pana popo-rigoa, ne pia peroveta. 
Ne nugapalevagi kalara kamura kupa kukunai pana vega-matagaira, e vegailia tanoparai; rala, e kalova, e kovu milomilo. 
Garo pene vetao-kule pene mukunaa, e uve pene kalovakalova, rala vetaina pene mia, Velekou gena vogomai tomana kamuna e irau vagina pene kavinagi gaurai. 
Ne rai Velekou aranai ekea-ragena talimana maguli pene vaia.’ 
Isaraela talimami, ekila pio kamonagira: Iesu, Nasareta talimana, Palagu na eveniato inaguluna gomi gemi ai evega-matagai-gitakauato. Ia genana Palagu gena kala irau vagira e nugapalevagi kalara e vegailia irau vagira reketa ekalarato gomi nuganugami ai, pe gomi ne ripami. 
Palagu gena ririwai e ripai warau enavuga-kuneato gelegelenai, Iesu gomi gimami ai etugu-kauato, ne rakava talimara na geveakavamito, gaurai Iesu satauro ai gonaero-kauato ne govagi-kwaregaato. 
Na Palagu na ia kwarega na evega-kuliiti-waiato, e kwarega vitina egaivagiato, kwalana kwarega ati gelegele ia pene gapi-gaugaua. 
Davida na ia ekilagiato, netiwato, ‘Velekou toma mapararai wailaku ai agitaana. Ia au gimaku ripana kavanai, gaurai gau taa na ati pene kalavo-kalavoku. 
Gaura pakurai aoku verere na pevonu, e geku kilakila verere na pege vonu. Kwarega kalina na maki ati akalina, 
kwalana au kwarega talimara geria kapu ai ati pono raokwaniku, e gemu Talima Veagana ati pene poraga. 
Maguli rauparara warauna ovega-ripakuto; goi lagamu ai pana talu, ne verere na pono vega-vonuku.’ 
Walakavaku maparami, etoma au aoku matiligana na pana kila, ita kalakalara kamuna Davida ekwaregato pe getoleato, etoma ia kalana ita ria ea. 
Na ia peroveta talimana, e ripana Palagu na warau ekilagi-gavuato, netiwato: Davida kalakalana ta ia gena teronai pene tanukau vegata. 
Davida na eripa-kuneato, Palagu na rakagau wailai pene kalaa egitaato. Gaurana Keriso gena kuliitiwai kilana ekilagiato, netiwato, ‘Ia kwarega talimara geria kapu ai ati eraokwaniato, e tauniparana ati pene poraga.’ 
Palagu na Iesu, kwarega na evega-kuliiti-waiato, ai maparamai ripamai. 
Palagu na egapi-rageato, gimana ripana kavanai etaoato, ne Palagu na ekilagi-gavuato, Veaga Palaguna Tamana genana egapiato. Ne ia na Veaga Palaguna toma pepopo-rigoa, gomi na gogitaana e gokamonagiana. 
Kwalana Davida kupai ati everageto, na ekilato, ‘Palagu na au geku Velekou ekilagiato, netiwato: Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu, 
pene ago gevetali-venimuna talimara pana tao-rigora, gagemu panakauna gaurai pana vega-agora.’ 
Gaura pakurai Isaraela talimara maparara pia ripa-namanama, eIesu, gomi na gosatauroato, Palagu na Velekou e Keriso ai evega-agoato.” 
Ekila gekamonagiato aonai, nugara gerageto, ne Petero e voapostolo reketa gerenagirato, negetiwato, “Walakava, ai rakagau aia kala?” 
Petero na evaikilarato, netiwato, “Gomi kwapurakwapura gemi rakava geriana pio vetugamagiwai pio laka-waikule, e Iesu Keriso aranai bapatiso pio gapia, pe gemi rakava pene tugamagi-piatogara; e gena vega-nama, Veaga Palaguna, pio vaia. 
Kwalana Palagu gena kilagavu ekalaato gomi gemi e gomi natumi geria, e kapu raurai getaluna talimara geria. Pa, Velekou ita gera Palagu na ekilagi-gavuato Veaga Palaguna na pene keara talimara maparara pene venira.” 
Petero na kila vogo ekilagirato, egavu-tinarato evaikila-gaivagirato, netiwato, “Egulu talimara rakavara geriana matotaumi pio kali-maguli.” 
Talima gutuma na gena kila gegapi-rageato, gaurai bapatiso gegapiato. Votomaimo taunilimalima maparara ragana toitoi (3,000) vetaira ira geria golea aonai gelou-togato. 
Ne vanagivanagi apostolo talimara geriana ripa gegapiwai, gekoukouwai e geveveakavawai, pereti gekala-koruwai pa ganikou geganiwai e gerapali-koukouwai. 
Apostolo geriana Palagu na nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira vogo ekalarawai, e taunilimalima maparara gekali-rakavato. 
Iesu gevega-taunataunaato talimara maparara getanu-kouwai e geria e garia geveware-veniwai. 
Geria rinaga e tano gevoi-agirawai, ne monira ira maparara aorai gewarerawai, kwapurakwapura geria rapu gelegelerai. 
Toma mapararai Rupu Veaga aonai getanu-kouwai. Geria numai ganikou geganiwai e gegani-koukouwai mavererera e mamainora ria. 
Palagu gevega-rageawai, e taunilimalima maparara geria vetaukava veveni nama geverere-agiawai. Gaurai toma mapararai Velekou na evega-magulirawai talimara ira ria etao-kourawai. 
